Datum analize: 9/10/2023
TRENUTNO STANJE:
Stvari su postale jako interesantne. Tržište obveznica je palo pod teretom fundamenata. Ništa posebno, čudno ili iznenađujuće se nije dogodilo. Samo ponuda i potražnja. Deficit SAD-a je preko 2 bilijuna USD, FED otpušta preko 700 USD milijardi obveznica godišnje, a stranci ne kupuju obveznice. Znači sve obveznice koje dospiju na tržište SAD-a moraju biti interno adsorbirane. To se može napraviti jednu ili dvije godine za redom, ali ne može duže od toga. SAD je ostala bez internoga kreditnoga potencijala i kamatne stope moraju narasti.
Fiskalna pozicija SAD-a je neodrživa. Obveznice moraju pasti, a kamatne stope narasti. Krivulja prinosa se praktički izravnala. Razlika između 30-ogodišnje i 2-godišnje obveznice u SAD-u je 0,15%. Znači krivulja prinosa je ravna.
Kako se fiskalna politika ne mijenja onda je samo pitanje kada će se krivulja prinosa na državne obveznice normalizirati. Kao što sam pisao u prošlim postovima, ja o pojavi da se krivulja prinosa sama od sebe normalizira za vrijeme restriktivne monetarne politike u velikoj ekonomiji nisam niti čitao, a kamoli doživio. Klonovi kažu da je normalizacija krivulje prinosa znak recesije, ali to je kriva interpretacija. Istina je da kada počne recesija (2000, 2008) FED naglo spusti kamatnu stopu i krivulja prinosa koja je bila izvrnuta se normalizira. Zato što padnu kratkoročne kamatne stope. Ali sada nemamo taj slučaj. Sada imamo da se dugoročna strana krivulje prinosa raste isključivo zbog fiskalne politike.
Normalizirala krivulje prinosa preko dugoročne strane ima ekstremno važne implikacije. Izvrnuta krivulja prinosa se često interpretira kao posljedica restriktivne monetarne politike, ali to nije točna interpretacija. Krivulja prinosa se ne uvrne zbog monetarne politike nego zbog toga što oni koji drže dugoročne obveznice ih nastave držati. Ovo je fundament na kojemu počiva moderna civilizacija.
Postavite si pitanje: kada centralna banka digne kamatne stope zašto svi ne prodaju svoje dugoročne obveznice i kupe kratkoročne koje imaju viši prinos? Restriktivna monetarna politika je neprirodna. Isto kao i povišena inflacija. Kada centralna banka digne kamatne stope i jasno kaže da će smanjiti inflaciju svi joj vjeruju. Centralna banka ima kredibilitet (Thomas Sargent i Robert Barro su se proslavili na ovome). Centralna banka će spustiti inflaciju snagom restriktivne monetarne politike. Ova rečenica je temeljni postulat svake ozbiljne centralne banke Zato nema smisla prodavati dugoročne obveznice. Centralna banka s kredibilitetom će putem restriktivne monetarne politike spustiti inflaciju. Istovremeno važno je znati da je restriktivna monetarna politika neprirodna i da traje oko dvije godine. Nakon dvije godine kada inflacija padne stvari će se vrlo brzo normalizirati. Ako pretpostavimo da je sve gore navedeno točno, onda nema smisla prebacivati dugoročne obveznice u kratkoročne. Zbog ovoga odnosa se krivulja prinosa uvrne i zato oni koji imaju dugoročne obveznice ih ne prodaju.
Što ako ovo nije točno? Što ako svi počnu vjerovati da centralna banka ne može spustiti inflaciju? Onda je držanje dugoročnih obveznica jako problematično. Ako u ovaj odnos ubacimo i ogromni fiskalni deficit, de-dolarizaciju i političku nestabilnost imamo samo probleme.
Upravo u ovome kontekstu treba gledati i pad burze zadnjih par tjedana. Svima je potrebno preslagivanje. Samo nitko ne za točno do koje razine. Istina je da burza mora pasti, ali isto tako je teško predvidjeti po kojoj kamatnoj stopi treba napraviti evaluaciju vrijednosti jer isto tako i kamatne stope rastu.
Sada dolazimo do svih kontradiktornih faktora koji trenutno postoje na burzama: obveznice padaju i kamatne stope rastu (loše); ekonomija u SAD-u je odlična (dobro); očekivanja za zarade su blago negativna, ali zarade gotovo uvijek budu bolje od očekivanja (dobro); politička situacija u SAD-u je loša; a i globalna situacija se pogoršava (loše). Jako puno je različitih sila koje guraju tržišta u različitim smjerovima.
Globalna situacija je sada očita. Kinezi imaju kompleksne planove. Moj zaključak o nafti je bio jako dobar, ali u suštini površan. Stanje ima jako puno dimenzija, nafta je samo jedna, ali je pitanje da li je i glavna. Morao sam preko vikenda opet konzultirati kineske ratne klasike.
Kinezi su napravili jako kompleksan plan kojemu ja razumijem cilj, ali sve dijelove ne mogu pohvatati. Trenutni potezi su slijedeći:
-
• Cijena nafte je otišla gore, ali su Amerikanci uspjeli namaknuti nedostatak iz vlastite proizvodnje. Ova mjera je stabilizirala cijenu i ispuhala špekulativni element u cijeni.
-
• Kako bi suzbili rast inflacije SAD je uzvratio držanjem cijene benzina pod kontrolom. Cijene nafte i benzina zadnja tri mjeseca imaju neprirodno malu korelaciju.
-
• Kina sada utječe na cijenu plina prije zime u SAD-u.
-
• Rat u Izraelu je test snage i odlučnosti za SAD.
Ovo s Izraelom je klasičan potez iz 36 strategema rata. Čak sam i našao točno koja strategema. Ono što je posebno zabrinjavajuće je miopija SAD-a koji vjeruje Saudijskoj Arabiji da će dići proizvodnju nafte ako bude trebalo. Također manipulacija naftom unutar OPEC-a gdje su neke članice povećale proizvodnju jasno ukazuje da se radi o dugoročnom planu Kine da destabilizira zapad. U tome planu dosadašnji rast nafte je bio samo prvi korak.
Još uvijek nisam pohvatao sve odnose između sudionika. Upravo zato konstrukcija portfelja će biti jako teška. Moram izaći iz kratkoročnoga trgovanja i ponovo se vratiti trodimenzionalnim konstrukcijama unutar portfelja.
HIPOTEZE I PREDVIĐANJA:
Napraviti ću nekoliko predviđanja, dok hipoteze koje imam ne planiram mijenjati. Tržište je slabo i zarade će biti bolje od očekivanja, ali poduzeća će smanjiti svoja očekivanja na razgovorima o zaradama. Upravo zato očekujem da zarade ovaj kvartal budu dobre, ali da reakcija tržišta izostane.
Cijena nafte će također nastaviti rasti, a cijena obveznica će nastaviti padati.
Vremenski horizont za ovo je nekoliko tjedana tako da imam vremena za pozicioniranje i razmišljanje.
TAKTIKE I STRATEGIJE:
Osim korporativnih obveznica i dividendnih dionica sve sam likvidirao početkom prošloga tjedna. Išao sam na put i nisam mogao otići s otvorenim pozicijama. Sada mi je kratkoročni i srednjoročni dio portfelja u potpunosti prazan.
Moram sve izgraditi iz početka.
Ovo je osobna analiza. Autor upravlja vlastitim portfeljem koji koristi derivate i financijski polugu. Ovaj tekst je osvrt na trenutno stanje na tržištu i ne predstavlja investicijski savjet. Investiranje u financijske instrumente nosi rizike s kojima investitori trebaju biti upoznati. Autor također aktivno trguje tako da su sve navedene pozicije privremene i lako promjenjive. Opisane koje autor ima u svom portfelju se odnose na pojedini instrument. Autor izloženost može napraviti preko stvarnoga ili derivatskoga instrumenta. Metodologija analize se temelji na tehničkoj, fundamentalno i analizi sentimenta tržišta. Analize su proizvod samoga autora i temelje se isključivo na javno dostupnim podatcima. Analize trećih strana su eksplicitno citirane ako se spominju u tekstu. Konstrukcija teksta koristi osnove znanstvene metode kako ih je definirao Karl Popper.
