Datum analize: 8/05/2023
TRENUTNO STANJE:
Zarade su došle i skoro prošle. Centralne banke su ponovo digle kamatne stope. Još nekoliko manjih banaka u SAD-u je propalo. Tržište je nepromijenjeno. Ex nihilo nihil.
Ako stvarno objektivno pogledamo što se dogodilo u prošla dva tjedna to se može sažeti ovako. Zarade su izašle točno na očekivanjima. Rast zarada u odnosu na očekivanja je u stvari rezultat samo i samo boljega rezultata Amazona koji je onda pomaknuo zarade cijeloga indeksa prema gore. Forward P/E S&P indeksa je još uvijek iznad 18. Znači da je indeks još uvijek relativno skup. Posebno s ovako visokim kamatnim stopama. FED je dignuo kamatne stope kao što je bilo i očekivano i sada se prebacio na odluke temeljene na podatcima. To znači sve i ništa. Ako podatci budu povoljni, kamatne stope će pasti; ako podatci budu loši kamatne stope će rasti. Dakle sada svi samo trebaju gledati podatke i jasno će znati što će biti s kamatnom stopom. Ovim potezom FED je u stvari prebacio vođenje monetarne politike na sve sudionike u ekonomiji. Više ne utječe FED na njih dizanjem kamatnih stop, nego oni na FED svojim odlukama o cijenama.
Powell je još jednom potvrdio moje dvije glavne teze. Prva je da FED ne želi zgaziti ekonomiju i izazvati recesiju dizanjem kamatnih stopa. Nakon press konferencije prošloga tjedna mislim da je to više nego jasno. Druga je da FED želi prestati biti pod stalnim povećalom i institucija oko koje se vrti ekonomija. Powell je više puta rekao da monetarna politika djeluje s vremenskim odmakom. Sada FED i ostatak svijeta mora čekati da monetarna politika da rezultate. Jasno je da Powell želi odmaknuti FED od središta ekonomskim događanja i staviti FED u zapećak. Naravno to će biti moguće samo ako inflacija padne.
ECB je iznenadio i rekao je da će nastaviti dizati kamatne stope. To normalnim ekonomistima i nije bilo pretjerano iznenađujuće, pa temeljena inflacija stalno raste. ECB se sveo u kut da se mora obvezati na izrazito restriktivnu monetarnu politiku zbog svoga cilja od inflacije od 2%. Što ECB tek mora shvatiti jeste da ta razina cijena nije moguća u trenutnoj strukturi ekonomije.
Dakle ništa posebno se nije dogodilo. Sada pogledajmo tržišta. VIX je prevalio interesantan put. U jednom trenutku je bio 15,5 što je najniža razina od sredine 2021. Nafta je bila na 80$ pa je pala na ispod 70$, ali se tamo nije zadržala. Zlato je otišlo na najvišu razinu u povijesti da bi sljedeći dan potonulo. Još nekoliko manjih banaka u SAD-u je u problemima. Svi ovi elementima imaju jednu zajedničku crtu, a to je očekivanja recesije. Ali ne normalne recesije temeljene na makro ekonomskim uzrocima. Očekivanja su povezana s financijskom recesijom kakvu smo imali 2009.
Sudionici na tržištima vide ekonomske podatke koji nisu loši, ali isto tako ne mogu ignorirati potencijalne probleme. Neto rezultat su značajni pomaci na tržištu, ali bez trenda. Volatilnost.
Problem je što strah može smiriti samo smanjenje kamatne stope, a sa trenutnom inflacijom to nije moguće. Znači da svi moraju shvatiti da novi QE i kamatne stope na 0% nisu realna ekonomska mogućnost i ne mogu se smatrati mogućom ekonomskom politikom. Ovaj puta monetarna ekspanzija ne može pomoći. Ako dođe do problema morati će se žrtvovati realna ekonomija.
Da li će doći do problema? Za sada postoje samo dva potencijalna problema. Prvi su male banke u SAD-u. Radi se o klasičnom povlačenju likvidnosti od periferije prema centru. Ovo je prvi puta da vidim kaskadne probleme u nepovezanom sustavu. Matematički problem koji pokušavam modelirati, ali ne uspijevam jer ne postoji povezanost, a ne mogu je kreirati.
Ovo je otprilike ono što se događa. Banka XX u Sjevernoj Dakoti ima problema. Nema veze da li su to stvarni problemi ili problemi izazivani medijima. Vijesti o problemima banke gleda osoba koja živi u Kanzasu i sebi kaže: i ja sam u maloj banci, možda i moja mala banka ima problema. I onda ode i povuče sredstava iz svoje male banke i prebaci ih u veliku. S prolaskom vremena to se počne događati u sve više malih banaka i novac se počne prelijevati iz malih u velike. FED to može donekle ublažiti, ali puno malih banaka nisu članice sustava federalnih rezervi. Dodatan problem je što kada FED posudi novac maloj banci. Novac koji se prelije iz male banke u veliku nastavi cirkulirati ekonomijom. To u stvari znači da FED provodi ekspanzivnu monetarnu politiku i povećava količinu novca u ekonomiji za vrijeme inflacije. Ne baš pametna politika.
Jasno je ovo ograničenje monetarne politike se mora odraziti na realnu ekonomiju. Osim toga problemi u bankarskom sektoru uvijek znače smanjenje kreditne aktivnosti. SAD si to sada ne može dozvoliti. To znači da sve dok tržište rada proizvodi radna mjesta, ekonomija će moći održati stabilnost. Ako tržište rada popusti, a inflacija ne padne značajno onda ćemo svi imati probleme. Interesantno je da sve gore navedeno tržište uopće ne shvaća kao problem. Sa shvaća imali bi manju korekciju, ali je nemamo. Imamo da svi čekaju proboj tržišta prema gore.
Drugi problem je limit duga u SAD-u. Kako sada stari stoje SAD ima novaca za normalno funkcioniranje još oko dva mjeseca. Nakon toga će se vjerojatno ići na zatvaranje države jer se politički dogovor ne čini mogućim. Naravno s političarima se nikada ne zna.
Dodatna dimenzija je da nitko nije postavio jednostavnu analogiju iz koje proizlazi jednostavno pitanje. FED je digao kamatnu stopu jako puno jako brzu. ECB je digao kamatnu stopu jako puno kako brzo. Banke u SAD-u imaju problema. Zašto banke u EU nemaju problema? Odgovor je naravno da će ih imati. Banke u EU su također davale dugoročne kredite s fiksnom kamatnom stopom. Onoga trenutka kada budu prisiljene podići kamatnu stopu zbog povlačenja novca iz ekonomije doći će do pada profitabilnosti.
HIPOTEZE I PREDVIĐANJA:
Za sada nema novih hipoteza. Općenito sam smanjio svoje sudjelovanje na tržištima radi drugih stvari. Sve što sam do sada postavio kao hipoteze još uvijek drži. Posebno vezanim za indekse i naftu.
TAKTIKE I STRATEGIJE:
Još uvijek imam značajno reducirane pozicije. Drugi stvari me okupiraju pa se ne mogu u potpunosti posvetiti trgovanju. Ušao sam u manju kratku poziciju u kratkoročnim EU obveznicama. Još uvijek sam kratak indekse. Stavio sam stop na svinjetinu nakon proboja dna. Izašao sam iz nafte.
Kada se vratim trgovanju onda ću napraviti potpuno novi dizajn portfelja i praktično krenuti iz početka.
Ovo je osobna analiza. Autor upravlja vlastitim portfeljem koji koristi derivate i financijski polugu. Ovaj tekst je osvrt na trenutno stanje na tržištu i ne predstavlja investicijski savjet. Investiranje u financijske instrumente nosi rizike s kojima investitori trebaju biti upoznati. Autor također aktivno trguje tako da su sve navedene pozicije privremene i lako promjenjive. Opisane koje autor ima u svom portfelju se odnose na pojedini instrument. Autor izloženost može napraviti preko stvarnoga ili derivatskoga instrumenta. Metodologija analize se temelji na tehničkoj, fundamentalno i analizi sentimenta tržišta. Analize su proizvod samoga autora i temelje se isključivo na javno dostupnim podatcima. Analize trećih strana su eksplicitno citirane ako se spominju u tekstu. Konstrukcija teksta koristi osnove znanstvene metode kako ih je definirao Karl Popper.
