Što nam govore tržišta VI





15.3.2021.



S&P 500 se vratio na stare vrhove. S time da je došlo do reorganizacije, NASDAQ je pao zbog pada tehnoloških dionica, a Dow Jones je otišao gore zbor realne ekonomije. Investicijska logika ima smisla. Tehnološke dionice su rasle uglavnom zbog trenda i kupovanja vlastitih dionica (Apple), sada je to gotovo i svi traže dionice koje se temelje na realnoj ekonomiji. Dugoročno to je posebno dobro zbog normalizacije cijena dionica.





Datum analize: 15/03/2021


TRENUTNO STANJE: S&P 500 se vratio na stare vrhove. S time da je došlo do reorganizacije, NASDAQ je pao zbog pada tehnoloških dionica, a Dow Jones je otišao gore zbor realne ekonomije. Investicijska logika ima smisla. Tehnološke dionice su rasle uglavnom zbog trenda i kupovanja vlastitih dionica (Apple), sada je to gotovo i svi traže dionice koje se temelje na realnoj ekonomiji. Dugoročno to je posebno dobro zbog normalizacije cijena dionica.


Cijena obveznica je pala i nastavljati će padati. To je sada samo pitanje pametnoga trgovanja i načina na koji se kreiraju pozicije, ali FED je dao blagoslov da kamatne stope narastu i to je to.


Treba razumjeti da FED trenutno provodi savršenu monetarnu politiku. FED dozvoljava da kamatne stope sa dužim ročnostima rastu. To ima nekoliko izrazito pozitivnih učinaka. Kao prvo bankama će ponovo postati profitabilno kreditirati poduzeća, a trenutna kamatna stopa nije restriktivna za investicije. Dizanje kamatnih stopa će ugušiti bilo kakvu mogućnost balona na tržištu nekretnina. Treće rast cijena dionica će biti zaustavljen. Sve samo dobro i upravo zato svi od Powella na niže pričaju kako je rast kamatnih stopa u SAD-u u stvari odraz snage ekonomije.


ECB je napravila ključnu grešku. Najavila je da je rast kamatnih stopa nepoželjan jer odražava negativno stanje za ekspanzivnu monetarnu politiku. Da sam sam pisao objavu ne bih je mogao bolje napisati.


ECB ne želi da kamatne stope narastu jer je to negativno za trenutnu ekspanzivnu monetarnu politiku. Ovakva monetarna politika je pogrešna zbog nekoliko razloga.


Prvo rast kamatnih stopa je pozitivan za ekonomiju jer će banke napokon moći ponovo početi kreditirati realnu ekonomiju. Trenutno trošak loših plasmana banaka je veći od neto kamatnoga prihoda. Zato se bankama ne isplati kreditirati realnu ekonomiju, zato nema investicija, zato nema radnih mjesta i ekonomskoga rasta. FED je ovaj problem shvatio kada je 2018 digao kamatnu stopu i kada je došlo do rasta investicija. Ne znam zašto i ECB ne može prihvatiti ovakvu analizu. Jedino objašnjenje jeste da se boje rasta kamatnih stopa jer to može destabilizirati državne financije.


Drugo EU nema u potpunosti autonomnu monetarnu politiku. Nekoliko radova koje sam čitao, a koji analiziraju odnos monetarne politike SAD-a i EU jasno pokazuju da se monetarna politika SAD-a prelijeva na EU, što znači da je za ECB praktički nemoguće zaustaviti rast kamatnih stopa. Iz jednostavnoga razloga što će doći do prelijevanja investicija iz EU u SAD čije obveznice imaju veće prinose.


Treće i najvažnije, ECB se sada stavila u nemoguću poziciju i monetarna politika je postala neodrživa. ECB ne smije financirati pojedine države nego samo provoditi monetarnu politiku prema vlastitim zakonima. Kako različite države imaju različitu fiskalnu politiku, različitu ponudu i najvažnije različitu potražnju za svojim obveznicama ECB ne može kupovati obveznice samo jedne ili nekoliko država. ECB ne može upravo zbog ovih razlika održati kamatne stope na sličnim razinama odnosno kontrolirati takozvane kamatne spredove. U jednom trenutku ECB će morati kupovati više jednih nego drugih obveznica i upravo u tome trenutku doći će do destabilizacije tržišta.


Sve ovo što sam ja naveo znaju svi na tržištu. U normalnim okolnostima centralna banka uvijek može pobijediti tržište, ali sada postoje tri strane: tržište, centralna banka i fiskalna politika. Upravo je fiskalna politika ta koja igra protiv ECB-a. Države EMU provode fiskalnu ekspanziju kako bi olakšale posljedice krize, ali različitim državama treba različita količina poticaja. Različite države također imaju i različitu potražnju za svojim obveznicama. ECB ne može naštimavati tržište.


Sada je samo pitanje koji događaj i kada će destabilizirati tržište. To može biti pojava inflacije, to može biti neusklađen ekonomski rast, to može biti neuspjeh EU fonda oporavka. Teško je znati koji događaj će kreirati nemir. U svakom slučaju kreira se velika prilika za odlične investicije.


HIPOTEZE: ECB je napravila ključnu grešku i omogućila mi da kreiram nove hipoteze:


• ECB neće moći održati svoju monetarnu politiku.

• Kamatne stope u EU će divergirati


Hipoteze koje sam naveo ovise o vrlo preciznom razvoju događaja koji se trebati pratiti.


TAKTIKE I STRATEGIJE: Napravio sam nekoliko izmjena u portfelju. Likvidirao sam sve pozicije u pšenici. Ne sviđa mi se tehnička struktura. Imam pozicije u soji i kukuruzu. Uzeo sam dobit na pozicijama u nafti i istovremeno kreirao nove sredove za daljnji rast.


Još uvijek sam kratak Euro i talijanske obveznice. Na Euru sam uzeo dobiti i onda ponovo ušao kada je tržište malo naraslo. Imam put spredove na opcije na 30-ogodišnju SAD obveznicu i samo ću dalje graditi pozicije koje tu imam. Također imam i put opcije na S&P koje ističu ovaj tjedan. Voljan sam prihvatiti gubitak ako do njega dođe.


Razmisliti ću o tome da prodam neke od EU indeksa, ali prvo moram detaljno istražiti sastav. Samo treba pogledati SAD gdje je NASDAQ pao, ali Dow narastao. Sada je vrijeme za mikro trgovanje indeksima, a ne makro gdje sastav i težina indeksa imaju najveću važnost, a ne gdje se tržišta trebaju kretati.


Sve u svemu imam puno ruke posla.


Ovo je osobna analiza. Autor upravlja vlastitim portfeljem koji koristi derivate i financijski polugu. Ovaj tekst je osvrt na trenutno stanje na tržištu i ne predstavlja investicijski savjet. Investiranje u financijske instrumente nosi rizike s kojima investitori trebaju biti upoznati.